Kaitito: Monica Porter
Tuhinga O Mua: 16 Maehe 2021
Rā Whakahou: 10 Maehe 2025
Anonim
NicoleRuby14
Ataata: NicoleRuby14

Toka Te Manawa

I te haputanga o te haputanga, he maha nga waahine e korero ana ki nga peepi e tipu haere ana i roto i o ratou kopu. Ko etahi o nga whaea-a-whanau e waiata ana i nga korero whakamoe, ki te panui ranei i nga korero pakiwaitara. Ko etahi e whakatangihia ana i nga puoro puoro aronui ki te whakatairanga i te roro. He maha te hunga e akiaki ana ki o raatau hoa ki te korero ki te peepi hoki.

Otira anahea ka tiimata to peepi ki te whakarongo ki to reo, ki tetahi tangi ranei o roto, o waho ranei o to tinana? Ana ka pehea te whanaketanga whakarongo i te wa o te kohungahunga me te kohungahunga?

Te whanaketanga whakarongo fetal: He waahi

Wiki o te haputanga Whanaketanga
4–5Ka tiimata nga kamera i roto i te kukune ki te whakarite i a raatau ki te kanohi o te peepi, te roro, te ihu, nga taringa, me nga karu.
9Ka puta nga tohu ki te wahi e tupu ai nga taringa o te peepi.
18Ka tiimata te peepi ki te rongo oro.
24He aro ake te peepi ki te tangi.
25–26Ka whakautu a Pēpi ki te haruru / reo i roto i te kopu.

Ko te tiimata moata o nga kanohi me nga taringa o to peepi, ka tiimata i te rua o nga marama o to hapu. Koinei te wa ka tiimata te whakariterite o nga kiri i roto i te kukune whanake ki roto i nga ahuatanga hei kanohi, roro, ihu, kanohi, me nga taringa.


I te 9 wiki pea, ka paku mai nga piikoretanga i te taha o te kakii o to peepi i te wa e haere tonu ana nga taringa ki roto, o waho. I te mutunga, ka tiimata te piki o enei nekehanga ki runga i mua i te whakawhanaketanga ki taau e mohio ai he taringa o to peepi.

Tata ki te 18 wiki o te hapūtanga, ka rongo to tamaiti iti i te tangi o tana tangi. Kia 24 wiki, kua tere te whanake o aua taringa iti nei. Ko te mohio o to peepi ki te tangi ka pai ake ano ka pahemo nga wiki.

Ko nga tangi iti e rangona ana e to peepi i tenei wa o to haputanga he haruru kaore pea koe e aro. Ko nga tangi o to tinana enei. Kei roto i tenei ko to ngakau kaha, ko te hau e neke ana i roto i o pungarehu, ko to kopu e ngunguru ana, tae atu ki te tangi o te toto e huri ana i roto i te taura o te puku.

Ka mohio taku peepi ki taku reo?

I te wa e tipu ana to peepi, ka kaha ake te tangi o nga oro.

Tata ki te wiki 25 ki te 26 ranei, kua whakaatuhia mai nga peepi i roto i te kopu ki te whakautu ki nga reo me te haruru. Ko nga rekoata i tangohia i roto i te kopu e whakaatu ana ko nga haruru mai i waho o te kopu e purihia ana e te haurua.


Na te mea kaore he hau tuwhera i roto i te kopu. E karapotia ana to peepi e te wai amniotic ka takaia ki nga papa o to tinana. Ko te tikanga ko nga haruru katoa mai i waho o to tinana ka ngawari.

Ko te tangi tino nui e rongo ana to peepi i roto i te kopu ko to reo. I te toru o nga marama te marama, kua mohio ke to peepi. Ka whakautu raatau me te nui o te manawa o te ngakau e tohu ana kua mataara ake raatau i a koe e korero ana.

Me whakatangi e ahau nga puoro ma taku peepi e whakawhanake?

Mo nga puoro puoro, kaore he taunakitanga ka pai ake te IQ o te peepi. Engari kaore he raru o te whakatangi puoro ma to peepi. Inaa hoki, ka taea e koe te haere tonu me nga oro noa o to koiora ia ra ka neke haere to haputanga.

Ahakoa te roa o te haruru o te haruru ka hono pea ki te ngaro o te rongo o te kopu, kaore e mohiotia ana nga paanga. Mena he nui te wa e noho ana koe i roto i te taiao tino haruru, whakaarohia kia pai te whakarereketanga i te wa e hapu ana koe. Engari ko te huihuinga o te hamama i etahi waa kaore e raru.


Te rongonga i te wa o te tamarikitanga

Tata ki te 1 ki te 3 o te 1,000 o nga peepi ka whanau mai kaore he whakarongo. Ko nga take o te kore whakarongo ka uru atu ki:

  • te tuku wawe
  • te wa i roto i te whare atawhai kaha whanau
  • bilirubin teitei e hiahia ana kia whakawhitinga
  • etahi rongoa
  • hitori o te utuafare
  • nga mate taringa pinepine
  • meningitis
  • te rongo ki nga tangi tino nui

Ko te nuinga o nga tamariki i whanau mai i te mate whakarongo ka kitea ma te whakamatautau matapae.Ko etahi ka whanoke te whakarongo i muri mai i to tamarikitanga.

Hei ki te National Institute on Deafness and Other Communication Disorder, me ako koe ki taau e tumanako ai ka pakeke haere to peepi. Ko te maarama ki nga mea e kiia ana he maamaa, ka awhina i a koe ki te whakatau mena me pehea ana koe me whakapiri atu ki te taakuta. Whakamahia te raarangi arowhai i raro nei hei kaiarahi.

Mai i to whanautanga ki te 3 marama pea, me penei to peepi:

  • aro atu ki te haruru nui, tae atu ki te whangai i te kai me te whangai pounamu ranei
  • marino, ataata mai ranei ina korero koe ki a raatau
  • mohio ki to reo
  • koone
  • he momo tangi hei tohu i nga hiahia rereke

Mai i te 4 ki te 6 marama, me penei to peepi:

  • aroturukihia koe me o raatau karu
  • whakautu ki nga whakarereketanga o to reo
  • kite i nga taonga taakaro e haruru ana
  • kite waiata
  • whakatangihia te tangi me te aue
  • katakata

Mai i te 7 marama ki te 1 tau, me penei to peepi:

  • purei i nga kemu penei i te peek-a-boo me te pat-a-keke
  • huri ki te ahunga o nga oro
  • whakarongo ka korero koe ki a raatau
  • kia maarama ki etahi kupu ("wai," "mama," "hu")
  • kohungahunga me nga roopu oro e kitea ana
  • whakahihi kia aro mai
  • korero ma te piu, ma te toro atu ranei i o ringaringa

Te tangohanga

Ka ako, ka whanake hoki nga peepi i ta ratou ake tere. Engari mena kei te awangawanga koe kaore to peepi e whakatutuki i nga tohu kua whakaraupapahia i runga ake nei i roto i te waa tika, korero ki to taakuta.

Whakapaihia I Tenei Ra

Papa maroke: Tuakiri, Maimoatanga me te nuinga atu

Papa maroke: Tuakiri, Maimoatanga me te nuinga atu

Ka whakauruhia e maatau nga hua e kiia ana e maatau he pai mo nga kaipanui. Mena ka hoko koe i nga hononga o tenei whaarangi, ka whiwhi pea maatau he Komihana iti. Anei ta maatau mahi. He mata maroke ...
30 Nga Mea Ko Nga Taangata Noa e Whakaaetia Ana Ko te Whura Thrombocytopenic Kaha e Maarama

30 Nga Mea Ko Nga Taangata Noa e Whakaaetia Ana Ko te Whura Thrombocytopenic Kaha e Maarama

1. Ma te aukati i te purpura thrombo itopenic purpura (ITP) kaore te toto e pakaru mai i te mea na te iti o te thrombocyte (peera). 2. Ko te ahuatanga ka kiia i etahi waa ko te idiopathic autoimmune t...